Заради конструктивно и објективно известување на православната јавност во Македонија, но и православниот свет, воопшто, коешто одредени расколнички проектни групации не умеат да го прават, најмногу поради својата духовна инфантивност, го поместуваме линкот каде што во целост може да се прочита интервјуто на Неговото блаженство, Архиепископот охридски и македонски г. г. Стефан, дадено за дневниот црногорски весник „Победа“.

Poglavar Makedonske pravoslavne crkve arhiepiskop Ohridske arhiepiskopije Stefan

Svaki narod ima pravo na svoju crkvu

Pravoslavna crkva ne treba da bude zatvorena za nove crkve.Sve zemlje i narodi koji imaju potrebu za pravoslavnom crkvom imaju pravo i to treba da riješe u duhu tradicije i saglasnosti kanona - kaže poglavar Makedonske pravoslavne crkve arhiepiskop Ohridske arhiepiskopije gospodin Stefan u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu. Sinod MPC treba uskoro da zauzme stav o pozivu mitropolita Mihaila da arhiepiskop Stefan posjeti Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

POBJEDA: Makedonska i Srpska pravoslavna crkva vode višedecenijski spor o statusu pravoslavne crkve u Makedoniji. Nedavno ste izjavili da nema uslova za početak pregovora sa SPC. Sa čije strane nema raspoloženja da se dođe do razumnog kompromisa?

STEFAN: Kao arhiepiskop, u nekoliko neformalnih prilika, i u ime Svetog Sinoda MPC, slao sam signale, a isto tako i oficijalne zahtjeve i do novoizabranog poglavara SPC, Njegove svetosti, patrijarha g. Irineja i do Arhijerejskog sabora SPC. Nadam se da se, i pored nekih aktuelnih događanja, neće zadugo odlagati dijalog. To je potrebno svima: i MPC, i samoj SPC, kao i cijelom pravoslavlju.

POBJEDA: U posljednje vrijeme Ruska pravoslavna crkva se nekim svojim postupcima kandiduje da bude posrednik u pregovorima MPC i SPC. Šta se krije iza sugestije pojedinih ruskih crkvenih diplomata da MPC dođe do autokefalnosti preko samostalnosti?

STEFAN: Prijedlog za ,,samostalnost“ MPC predstavlja opcija koja akumulira, na neki način, stav SPC prema autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve. Mi smo za status kakav su imale Arhiepiskopija i Patrijaršija (u vremenu makedonskog cara Samuila), status u kojem su vjekovima funkcionisale, jedna pored druge, crkve sa sjedištima u Ohridu i Peći. Ova istorijska istina ne treba da se ugasi, odnosno, mjesto drevnog Ohrida u pravoslavnom svijetu treba da bude kao što je i bilo. Šta znači termin ,,samostalna“ crkva i da li sve to ima osnova u kanonima, učenju i praksi Crkve?!

POBJEDA: Kako MPC gleda na spoljne pritiske da Republika Makedonije promijeni ustavno ime?

STEFAN: Više puta smo iskazali svoj stav. Na prošlogodišnjem Crkveno-narodnom saboru potvrđena je rezolucija, kojom se naglašava da insistiramo da se opstane u borbi očuvanja ustavnog imena Republike Makedonije. Ko i na kakvoj osnovi može da traži promjenu imena zemlje, naroda i svega onog što mu pripada? Razumni se uvijek drže snage argumenata…A nama, i Bog i Biblija svjedoče koje je ime što nam pripada. Vjerujemo da nema ni pojedinca ni institucije koji su spremni na prokletstvo svog naroda ili crkve, na posljedice od izdajničkog čina.

POBJEDA: Kako gledate na Crnogorsku pravoslavnu crkvu, obnovljenu 1993. godine, kao nasljednicu autokefalne pravoslavne crkve koja je djelovala u Crnoj Gori do 1920. godine kada je nasilno i nezakonski pripojena Srpskoj pravoslavnoj crkvi?

STEFAN: Istorija pravoslavlja na ovim prostorima svjedoči da je zaista na teritoriji Crne Gore u prošlosti postojala organizovana Pravoslavna crkva, kao što piše i poznati profesor Branko Cisarž (,,Crkveno pravo“, str. 98). Hegemonističku politiku, koju su na Balkanu u 19. i 20. vijeku praktikovale određene novostvorene ili obnovljene države, nažalost, slijedile su i neke pomjesne pravoslavne crkve. Naš stav je da svugdje, gdje su stvoreni uslovi za organizovanje pravoslavne crkve, to treba da se uradi, ukoliko je u saglasnosti sa učenjem, kanonima i odlukama pravoslavne crkve. Pri tom mora se slijediti utvrđeni istorijski i kanonski put za dobijanje statusa autonomije ili autokefalnosti, po prethodnom ispunjenju uslova. Kome je u prilog da se zaboravi neka nekadašnja pomjesna crkva i koja je misija Crkve danas?

POBJEDA: Većina ozbiljnih istoričara i pravoslavnih teologa konstatovala je istorijsku činjenicu da je Crnogorska crkva stvarno postojala, da je bila priznata kao autokefalna od svih ostalih crkava, poput Ruske crkve i Carigradske patrijaršije. Zašto se danas ignorišu ovakvi akti?

STEFAN: Svakako, moraju da se poštuju istorijski fakti.

POBJEDA: Da li se slažete sa mišljenjem mitropolita CPC Mihaila ,,da ne postoje male i velike crkve, već samo ljubav koju nam je podario gospod Isus Hristos, ne dajući pravo nikom da u ime Svevišnjeg zabranjuje crkve Božje“?

STEFAN: Upravo tako – ne postoje male i velike crkve. To je recidiv prošlosti i nikad nije bilo svojstveno pravoslavlju. Što je, u suštini, velika ili mala crkva – da li je to teritorija, ili broj vjernika ili možda mjera za duhovnost i misiju?

POBJEDA: Dok SPC ne priznaje crnogorski narod i naciju, pa ni CPC, na drugoj strani, državna vlast u Srbiji, barem oficijelno, ne negira crnogorsku naciju. Slična je situacija i u Makedoniji. O čemu se ovdje radi?

STEFAN: Znate, ne možemo takvu oficijelnu etiketu da damo cijeloj SPC, zato što tamo ima i onih koji drugačije misle i zaista su duhovni ljudi. No, na štetu međunacionalnih i međucrkvenih relacija pravoslavnih naroda na Balkanu, i u cijelom pravoslavlju, ima takvih koji još žive u prošlosti i u vrijeme osvajanja i velikodržavnih ideja, gdje se osporava pravo drugih i na nacionalnom i, na žalost i sramotu, i na crkvenom planu.

POBJEDA: Crna Gora i Makedonija imaju tradicionalno prijateljske odnose, koji se intenzivno proširuju u svim oblastima. Da li imate kontakte sa predstavnicima CPC i da li je u bliskoj budućnosti moguć susret dvije sestrinske crkve?

STEFAN: Mi priznajemo crnogorski narod kao svoj bratski narod i poručujemo mu: Ako smo od Boga priznati, ko to može da osporava? Svaka buduća saradnja biće od koristi za svakog, ako je usmjerena ka dobru i uspjehu misije pravoslavlja koje ima jedinstven cilj, a to je spasenje svakog čovjeka.

POBJEDA: Iako je u Makedoniji crkva odvojena od države, vlast i vjernici podržavaju Makedonsku pravoslavnu crkvu –Ohridsku arhiepiskopiju kao jedan od osnovnih temelja makedonske države. Gdje se danas nalazi MPC?

STEFAN: Danas je MPC organizovana crkva, sa vlastitom duhovno-prosvjetiteljskom i haritativnom djelatnošću i prosvjetnim i administrativnim institucijama, sa makedonskim narodom, a on sa njom. Svaki pokušaj da se naruši ta kohezija, unaprijed je osuđen na neuspjeh, kao što se dogodilo u slučaju ,,projekat Vraniškovski“.

POBJEDA: Sinod MPC odlučio je da se imenu Makedonska pravoslavna crkva doda prefiks Ohridska arhiepiskopija, što je u određenim opozicionim krugovima u Makedoniji protumačeno kao politički motivisan potez. Da li je to tačno?

STEFAN: Ne! Ovakva promjena nije politička stvar, već jedno tehničko doformiranje imena naše pomjesne pravoslavne crkve, kao što je to naglašeno u Rezoluciji arhiepiskopskog crkveno-narodnog sabora, održanog u novembru 2009. godine u Skoplju. Motivisana je prvenstveno vjekovnom tradicijom pravoslavnih crkava da u svoje ime unose istorijske i aktuelne atribute, čime se ističu njihov istorijski kontinuitet i sadašnjost. To ime, u suštini, stoji i u tituli poglavara MPC.

Poziv

Poglavar MPC Stefan potvrdio je za Pobjedu da je dobio zvaničan poziv mitropolita Mihaila da posjeti Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

ARHIEPISKOP STEFAN: Na nekoj narednoj sjednici Svetog Arhierejskog Sinoda MPC razmotrićemo poziv Crnogorske pravoslavne crkve i zauzeti konačan stav, pozitivan ili negativan. Ja ne mogu sam da odlučim o tome. Inače, u Crnoj Gori sam boravio kao student 1976/77. godine. Obišao sam Cetinje, Podgoricu i posjetio Manastir Ostrog.

Biografija

Stefan, arhiepiskop ohridski i makedonski rođen je 1955. godine u bitoljskom selu Dobruševo, kao Stojan (Veljanovski), u patrijarhalnoj pravoslavnoj makedonskoj porodici. Diplomirao je na Pravoslavnom fakultetu u Beogradu, postdiplomske studije i magistraturu završava na Ekumensko-patrološkom institutu ,,Sveti Nikolaj“ u Bari. Nakon povratka iz Italije, kao profesor predavao je na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu ,,Sveti Kliment Ohridski“ u Skoplju. Zamonašen je 1986. godine u manastiru ,,Sveti Naum Ohridski Čudotvorac“ da bi 1999. godine u Sabornom hramu drevne Ohridske arhiepiskopije ,,Sveta Sofija“ u Ohridu bio izabran i ustoličen kao peti poglavar Makedonske pravoslavne crkve. Otada je na dužnosti arhiepiskopa ohridskog i makedonskog, a istovremeno je nadležni arhijerej Skopske pravoslavne eparhije. Bio je glavni urednik lista Crkveni život i obavljao je funkciju rektora Makedonske pravoslavne bogoslovije ,,Sveti Kliment Ohridski“ u Skoplju.

Dragan Bošković